Centar za romske inicijative iz Nikšića, Podgorica je uz podršku Kvinna till Kvinna-e organizirali prvu regionalnu radionicu na temu „Integrisana sigurnost za romske i egipćanske aktivistkinje sa Balkana“, koja je održana u Budvi u vremenu od 30. maj – 2. jun 2013.
Svrha radionice integralne sigurnosti bila je da se stvori sigurno okruženje kako bi diskutirale o liderstvu u odnosu na pitanja sigurnosti i održivosti na individualnim i organizacijskim nivoima kao i na nivoima pokreta, a u cilju unapređenja kapaciteta i odgovora ženskih organizacija na izazove i prijetnje sa kojima se susreću.
Na radionici su učestvovale 24 romske i egipćanske aktivistkinje iz Crne Gore, Srbije, BiH, Hrvatske, Kosova, Albanije i Makedonije, koje se bave ženskim ljudskim pravima, a radionicu su vodile predstavnica Kvinna till Kvinna-e Maja Stajčić, koja ima dugogodišnje iskustvo u radu na pomenutoj temi, Sandra Ljubinković, feministička aktivistkinja koja se posljednjih godina bavi pitanjem integrirane sigurnosti, osobnog razvoja i dobrostanja aktivistkinja iz cijelog svijeta, kao i Fana Delija, predstavnica Centra za romske inicijative i romska/egipćanska aktivistkinja koja se već 10 godina bavi integracijom Romkinja i Egipćanki u crnogorsko društvo.
Kroz tri dana zajedničkog rada, facilitatorke su na inovativan i kreativan način vodile učesnice kroz proces diskusije o izazovima, prijetnjama i rizicima sa kojima se svaka od nas susreće u okviru posla kojim se bavimo kao i u svakodnevnom životu, koristeći se pritom metodama opuštanja i anti-stres metodama. Na taj način kreiran je siguran prostor za braniteljice ljudskih prava u kome su dijelile i istraživale sopstvene sigurnosne izazove, te raspravljale o potencijalnim strategijama kako bi zadržale i/ili unaprijedile svoju bezbjednost.
Bez obzira koliko se međusobno dugo poznaju aktivistice Romkinje uvijek kada se sretnu imaju nove teme i saznanja kao i konkretne upute o rješavanju pojedinih među nagomilanih problema koje postoje u romskoj zajednici posebo one koje se odnose na žene Romkinje. Svaka Romkinja je duboko opterećena sa svakodnevnim problemima u obitelji još pri tome pokušava nadopuniti kućni budžet, pitanje je odakle crpi snagu.
Možemo zaključiti da je u slučaju Romkinja diskriminacija višestruka pojava koja se očituje kako na nacionalnoj, tako i na rodnoj osnovi. Živeći kao manjina s vrlo različitom kulturom i životnim navikama od većinske populacije, Romi su predmet negativne percepcije i predrasuda dijela neromske populacije. Osim toga, položaj Romkinja dodatno opterećuju specifičnosti romske kulture zasnovane na tradicionalno strogo podijeljenim ulogama u zajednici koje mogu biti ugrožavajuće za razvoj ličnosti romskih djevojčica i žena.
Ovo osobito vrijedi za neke romske zajednice koje se zbog svoje povijesne i kulturne pozadine strogo pridržavaju tradicionalnih običaja. Najznačajniji aspekt položaja žena u nekoliko romskih zajednica odnosi se na njihov neravnopravan položaj u obitelji.
